Stihovi Laskai – Školski udžbenik Demetriusa de Lasko

Mjesto nastanka Benediktinski samostan u Pécsváradu (?) Stihovi Laskai
Vrijeme nastanka 1433.–1435.
Materijal
Broj listova 268 listova
Dimenzije
Mjesto čuvanja Knjižnica Samostana sv. Frane, Šibenik (Hrvatska)
Signatura Cod. 10
Ostale informacije
Digitalizirana inačica
Mjesto i vrijeme digitalizacije


Prikaz jezičnog spomenika

Pretpostavlja se da je kodeks u obimu od 268 listova izrađen u učilištu benediktinskog samostana u Pécsváradu. Najveći dio kodeksa je prepisao Demeter Laskai (Demetrius de Lasko). Školski udžbenik kojim se služio učitelj, sastoji se od 33 dijela, od biblijskih tekstova, propovjedi, legendi, stihovanih traktata i kateketskih tekstova. Dvije mađarske glose uz propovijed o Svetom Ladislavu također ukazuju na školsku primjenu kodeksa. Kodeks je kasnije dospio u knjižnicu franjevačkog samostana u Šibeniku.
Mađarski jezični spomenik nazvan Stihovi Laskai (ili Laskói) je molitva o Euharistiji (Svetom Oltarskom Sakramentu) koja se sastoji od pet stihova i koju je, po svjedočanstvu rukopisa i zabilješki, Demeter Laskai 1433. upisao u školski udžbenik. Molitvu su vjernici izgovarali Isusu vjerojatno se pripremajući za pričest pod prilikom posvećenog kruha (hostije). Stihovi Laskai su u srodstvu sa više molitava o Svetom sakramentu koje su se sačuvale u Njemačkoj u latinskim kodeksima iz 15. stoljeća. Uz svaki redak Stihova Laskai možemo pronaći paralelu u tim kodeksima. Latinske molitve su napisane u kvantitativnoj versifikaciji, koju na mađarskom jeziku u ono vrijeme još nije bilo moguće vjerno prenijeti (tek od 16. stoljeća). Ritam, podjela na taktove, stihovi jednake dužine, unutarnja rima zadnjeg stiha, međutim, pokazuju lirski karakter molitve. Prema tome, Stihove Laskai možemo smatrati drugom najstarijom mađarskom pjesmom nakon Staromađarskog Marijinog plača, koju su vjernici, prema običajima onoga vremena, zasigurno i pjevali. Ona je najvjerojatnije prijevod s latinskog, ili je sastavljena na mađarskom jeziku na temelju stihova latinskog predloška.
qwerqwerStihovima Laskai daje poseban značaj činjenica da se istom molitvom u djelomično promijenjenom obliku, u stilu mađarskih kodeksa i bez lirskog karaktera susrećemo nakon 98 godina u Kodeksu Thewrewk (izg.: [török]) koji je prepisan 1531. Ova činjenica dokazuje trajnu usmenu upotrebu te molitve (stare najmanje sto godina, ali moguće i duže) uz neke izmjene u tekstu, pa prema tome, možemo pretpostaviti da je ona osim toga zabilježena još nekoliko puta.
Nadalje slijedi transliteracija teksta Stihova Laskai (umjesto starinskog načina pisanja slova z koristim suvremeni oblik):

Oh ÿſtennek teſte ÿdeſegh ez vilagnak otalma
o tiſteleteσ teſt ma tegedet miltathlan ÿmadlak
hug engwmeth meltaσ halalomnak ÿdeÿn eltethnÿ
Oh elethnek kenere ag ennekem ewrek hereneth [!]
Teged kerlek eσ vzunlak lelkemeth teſtemmel tiztohad.

(U riječi hereneth je greška u pisanju mn, a slovo h na početku riječi – koje se javlja povremeno kao arhaičan način pisanja – ne izgovara se.)
Onodobni izgovor otprilike je mogao ovako zvučati (ë je takozvani zatvoreni e izgovoren visokim položajem jezika koji je i do dan danas sačuvan u nekim mađarskim narječjima):

Oh, Istennek testë, ídesség, ez világnak ótalma,
ó, tisztëletës test, ma tégëdet, míltatlan, imádlak,
hugy engümeth méltas halálomnak idein éltetni.
Oh, életnek kënyerë, agy énnekëm örëk ërëmet!
Téged kérlek és uszunlak, lëlkëmet testëmmel tisztohhad.

Tekst je po današnjem tumačenju zvuči ovako (na mađarskom i u hrvatskom prijevodu):

Ó, Istennek teste, édesség, e világ oltalma, O, tijelo božje, slatkoćo, spas ovoga svijeta,
ó, tiszteletre méltó test, én, aki nem vagyok méltó rá, o, tijelo vrijedno poštovanja, ja koji nisam toga vrijedan,
imádkozva kérlek, molim se Tebi
hogy engemet légy kegyes (méltóztassál) halálom idején táplálni. budi milostiv meni, nahrani me za vrijeme moje smrti.
Ó, életnek kenyere, adj nekem örök örömet O, kruh života, daj mi vječnu radost
(add nekem az örök élet örömét)! (daj mi radost vječnog života)!
Téged kérlek és kérlellek, lelkemet Tebe molim, uvijek iznova molim, očisti moju
érzékelésemmel együtt tisztítsd meg. dušu i osjetila (tijelo).

Pokazujući pretpostavljeni izgovor, ali prema današnjim pravopisnim pravilima i označujući kraj stihova sa crticom (|) donosim paralelni tekst iz Kodeksa Thewrewk (Vidi str. 245.):

Szent áldozat koron etc. | Oh, Krisztus Jézus szent tes- | te, ez világnak idves- | sége és oltalmazója, oh, tiszte- | lendő szent test, én téged mas- | tan, méltatlan, imádlak, hogy | engemet én halálomnak ide- | jén méltóltassál éltetned. Oh, | élő menyei szent kenyér, ád | énnekem erök életnek erömét! | Kérlek téged, onszonlak téged, | hogy én szívemet és testemet | erökké meg tisztohad. Amen | pater noster, ave maria etc. | Vége vagyon etc.

Za vrijeme svete pričesti etc. O, sveto tijelo Isusa Krista spas i čuvar ovoga svije ta, o, časno sveto tijelo, ja bezvrijedan, sada tebe obožavam da mi se za vrijeme moje smrti smiluješ i oživiš me. O, živi rajski, sveti kruh, daj mi radost vječnog života! Molim te, uvijek iznova, da moje srce i moje tijelo očistiš za vječnost. Amen pater noster, ave maria etc. Tu je kraj etc.

O Kodeksu Laskai (neka ga ovdje nazivamo ovako) u svojem prikazu o kodeksima šibenskog franjevačkog samostana prvi put je pisao Krsto Stošić 1933. u jednom zagrebačkom časopisu. On je u tom prikazu spominjao da kodeks sadrži i tekst od pet redaka na mađarskom jeziku, međutim njegovu primjedbu mađarska struka nije uočila. 1982. Béla Holl je otkrio i u jednoj svojoj studiji predstavio kodeks i molitvu mađarskoj znanosti. Ferenc A. Molnár je 1995. ukazao na parelele između Stihova Laskai i spomenutog teksta u Kodeksu Thewrewk u jednom novinskom članku, zatim je u jednoj znanstvenoj studiji te u obliku zasebne publikacije istraživao Stihove Laskai. Márta Mátai je također Stihovima Laskai posvetila znanstveni članak, a zatim i kratku monografiju. Prema tome, Stihovi Laskai za kratko su vrijeme postali temeljito istraženi mađarski jezični spomenik.

Ferenc A. Molnár
prev.: Jolán Mann
IZDANJA:
STRUČNA LITERATURA:
  • Krsto STOŠIĆ: Rukopisni kodeksi samostana Svetog Franje u Šibeniku. = Croatia Sacra, 3. (1933), br. 5. str. 18–61. [O Stihovima Laskai: br. 10.: Liber Demetrii de Lasko, str. 28.]

  • HOLL Béla: Egy ismeretlen középkori iskoláskönyv és magyar verses nyelvemlék 1433-ból. = Magyar Könyvszemle, 100. (1984), str. 3–23.

  • MADAS Edit: Szent László a középkori magyarországi prédikációirodalomban. = Neolatin irodalom Európában és Magyarországon, ur.: JANKOVITS László, KECSKEMÉTI Gábor, Pécs, JATE, 1996, str. 63–81., 71–74.

  • A. MOLNÁR Ferenc: A Laskai Sorok és párhuzamos szövege a Thewrewk-kódexben. = Magyar Nyelv, 1996. str. 21–32.

  • A. MOLNÁR Ferenc: Még egyszer a Laskai Sorokról és annak Thewrewk-kódexbeli párhuzamos szövegéről. = Magyar Nyelv, 1997. str. 68–71.

  • MÁTAI Mária: Magyar vers 1433-ból. = Hungaro-Slavica. Studia in honorem Stephani Nyomárkay, ur.: Janusz Bańczerowski, Budapest, ELTE Szláv Filológiai Tanszék, 1997, str. 194–198.

  • D. MÁTAI Mária: A Laskai Sorok, első verses imádságunk. = Nyelvi és kommunikációs kultúra az iskolában. XIII. Anyanyelv-oktatási Napok: Eger, 1998. július 7-10., ur.: V. RAISZ Rózsa és H. VARGA Gyula, Budapest, Magyar Nyelvtudományi Társaság, 1999. (A Magyar Nyelvtudományi Társaság Kiadványai 212.), str. 344–350.

  • A. MOLNÁR Ferenc: Két régi magyar ima az oltáriszentségről. A Laskai Sorok és párhuzamos szövege a Thewrewk-kódexben, Budapest, Akadémiai, 2000. (Nyelvtudományi Értekezések, 148.)

  • MÁTAI Mária: Első magyar nyelvű verses imádságunk. A Laskai Sorok (1433), Budapest, Universitas Kiadó, 1997. Drugo, dopunjeno izdanje: 2002.

  • B. GERGELY Piroska: A. Molnár Ferenc, Két régi magyar ima az oltáriszentségről. = Magyar Nyelv, 2002. ožujak, str. 95–97.